Medžlis islamske zajednice Srebrenik Islam
Džemat Ćojluk nalazi se dva kilometra jugo-istočno od Srebrenika s lijeve strane na magistralnom putu Srebrenik-Tuzla. Ovom džematu pripada i naselje Ćojlučka Polja a ukupno imaju 103 domaćinstva. Džamija džemata Ćojluk je najstarija džamija ovih područja. Prilikom renoviranja džamije krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, na zidu je pronađen natpis koji potvrđuje da je ova džamija sagrađena davne 1566 godine, svega 60 godina nakon što su Osmanlije zauzele Srebrenik. Prvi objekat vjerski u ovom kraju, poslije onog koji se nalazio među zidinama Gradine, bila je upravo ova džamija u Ćojluku. Ova džamija je pokrivena crijepom na četiri vode i ima iz krova izgrađenu drvenu munaru. Unutrašnji ambijent džamije izgrađen je od masivne hrastovine predstavlja pravu dragocjenost koju treba adekvatno zaštititi. Džamija je 2011. godine proglašena nacionalnim spomenikom kulture u BiH.
Nekada je ova džamija okupljala vjernike iz nekoliko današnjih džemata, no vrijeme je učinilo da su ti džemati izgradili svoje džamije a ćojlučka džamija je prepuštena vjernicima samo ovog džemata. Kroz historiju ovog džemata često su se mijenjali imami. S pravom možemo kazati da je sadašnji imam Mustafa ef. Kavgić, imam od 2014 godine u ovom džematu, uložio veliki trud i vrijeme kako bi džematu i džamiji vratio prvobitno stanje, odnosno kako bi oživio džemat. U ovom hairli poslu veliku podršku, pa možemo kazati obostrano, mu pružaju članovi džematskog odbora na čelu sa Nijazom Mujčinovićem, koji su izabrani na tu poziciju na posljednjim izborima u islamskoj zajednici. Svakodnevno bdiju na vrijednostima džemata, džamije, harema, mezaristana, što potvrđuje činjenica da su u ovoj godini uspjeli realizirati mnogobrojne projekte i aktivnosti.
Naime, odmah po verifikaciji su krenuli u akciju čišćenja harema džamije do u najsitnije detalje, te same džamije koju su preporodili. Džamija je bila oštećena velikim dijelom zbog dotrajalosti materijala kojim je građena, ali oni su uspjeli u kratkom periodu da zamijene sve što je neophodno kako bi ona služila svojoj svrsi: zamijenili su veliki dio crijepa, urađena je nova rasvjeta u i okolo džamije, pod, podno grijanje, te konzervirali blago knjiga u kojima su bile vakufname i rukopisi koji su stari nekoliko stotina godina. Oni su mislili i na marginalizovane osobe od strane društva pa su obezbijedili namještaj za potrebe klanjanja osoba s posebnim potrebama. Izvršili su i rekonstrukciju vode Carice za koju narodno predanje vezuje za sultana Mehmeda II el-Fatiha, odnosno njegovo konzumiranje vode kao i njegovih vojnika, kao i Bjelivodu koja se nalazi pored harema džamije, koju svakodnevno posjećuju turisti iz svih krajeva svijeta.
Predstavnici Medžlisa islamske zajednice Srebrenik su upriličili nekoliko posjeta džematu Ćojluk, te održali niz sastanaka sa džematskim odborom, a u cilju poboljšanja stanja u džematu te poboljšanja vjerskog života. Džemat Ćojluk je posjetilo udruženje „Hadžija“ MIZ-e Srebrenik kao i udruženje „Prosvjetitelj“ Srebrenik koji su svojim prilogom i djelovanjem pomogli vjerski i kulturni život džemata Ćojluk.
Džematski odbor i imam džemata Mustafa efendija su zajedno sa džematlijama i donatorima u rekordnom periodu sagradili pomoćni objekat u mezaristanu džemata, koji će služiti mnogim generacijama. Objekat je namijenjen za potrebe džemata, izvršavanje vjerskih obreda, kao i za edukaciju polaznika mektebske nastave te omladine, sa kojom imam džemata ima veoma dobru saradnju.
U sklopu mezaristana nalaze se sačuvani nišani iz osmanskog perioda tkzv. Šehitluci. Taj prostor na kojima se nalaze šehitluci vezuje se za poznate šehitluke džemata G. Srebrenik, sa kojim ovaj džemat graniči. Poznato je da je na ovim prostorima djelovao šejh Sinan baba, koji je prilikom svog dolaska u G. Srebreniku izgradio džamiju koja nosi ime po ovom velikanu, a uz džamiju nalazi se njegovo turbe. Pored turbeta šejh Sinan babe nalazi se i turbe njegovog pobratima Pobre.
Za poboljšanje mektebske nastave pobrinuo se muallim Mustafa efendija, koji daje sve od sebe kako bi poboljšao rad mekteba. Mektepsku nastavu u ovom malom džematu pohađa preko trideset polaznika, od kojih više od polovine uče kur’ansko pismo i Kur’an. Nekoliko učenika su i svršenici hatme. Kako bi poboljšao rad mekteba Mustafa efendija je sa džematskim odborom organizirao ekskurziju polaznika mektebske nastave u Sarajevo, gdje su obišli najznamenitija mjesta: Gazi-husrev begovu džamiju, biblioteku, turbe, FIN-a, te medresu.
Molimo Allaha da nagradi džemat Ćojluk, nosioce nabrojanih aktivnosti, te podari im snage i uspjeha u budućem radu. Amin!
Damir Babajić
